Srpske investicije u inostranstvu
Najviše kapitala uložili smo u RS
Prošle godine kompanije iz Srbije uložile su u strane države 1,14 milijardi dolara. Gro investicija otišlo je u Republiku Srpsku gde je „Telekom Srbije“ za 65 odsto „Telekoma Srpske“ platio 646 miliona evra. Godinu i po dana kasnije na Banjalučkoj berzi čitav kapital „Telekoma Srpske“ vredi manje od 450 miliona evra.
Ekspert za strana ulaganja Milan Kovačević kaže da su srpska ulaganja u BiH gotovo isključivo plod državne politike i političkih odluka. Otuda je i „Telekom Srpske“ kupljen po ceni 40 odsto većoj od realne vrednosti što je, kaže Kovačević, apsolutno neobjašnjivo. Danas, godinu i po dana kasnije, ukupan kapital „Telekoma Srpske“ (nešto više od 491 milion akcija ) na Banjalučkoj berzi vredi manje od 450 miliona evra ili 200 miliona evra od sume koju je srpski „Telekom“ platio za 65 odsto kapitala.
Iako ostale srpske investicije u RS nisu toliko politički obojene, državni interes je manje ili više prepoznatljiv. To se pre svega odnosi na filijalu „Komercijalne banke“ u Banjaluci u koju je uloženo 10 miliona evra, kupovina banjalučkog „Kosig osiguranja“ od strane „Dunav osiguranja“, a u dobroj meri i za kupovinu „Tropika“, drugog po veličini trgovinskog lanca u BiH za koji je „Delta“ izdvojila 35 miliona evra. „Hemofarmova“ fabrika u Banjaluci u koju je uloženo 17,1 milion evra i kupovina „Industrije alata“ Trebinje za koju je „Svislajon Takovo“ platio 977.000 evra uz obavezu dodatnih investicija od 9,5 miliona evra, investicije su kod kojih politička dimenzija nije tako primetna.
Prema podacima NBS na drugom mestu po ulaganjima srpskog kapitala nalazi se Slovenija čije je tržište prvi probio „Komtrejd“ kupovinom 100 odsto akcija softverske firme „Hermes“. Treća je Makedonija u koju firme iz Srbije investiraju uglavnom u kupovinu svojih bivših predstavništava („Simpo“, „Galenika“, „Hemofarm“, „Jat“, „Svislajon“, „Knjaz Miloš“, „Delta sport“...). Sledi Crna Gora gde ovdašnji biznismeni već imaju razrađene poslovne veze i gde se tek očekuju značajne investicije privatnih preduzeća iz Srbije, pre svega u turistički sektor. Izgradnjom „Maksi diskonta“ u nekoliko najvećih gradova u Crnu Goru je uveliko ušla „Delta“, a tu je i „Telekom Srbija“, pobednik na tenderu za trećeg operatera mobilne telefonije sa obavezom da u narednih sedam godina investira 100 miliona evra.
Od država nastalih raspadom SFRJ najmanje srpskih investicija do sada je realizovano u tržište Hrvatske koje je „načeo“ opet „Komtrejd“ ulaganjem deset miliona evra u gradnju IT centra u Zagrebu. Van toga ekonomski odnosi dve države u potpunom su neskladu. U Hrvatskoj postoji samo sedam predstavništava preduzeća iz Srbije, dok u Srbiji posluje oko 200 hrvatskih firmi. Ulaganja hrvatskih firmu u Srbiji prešla su 350 miliona evra, dok su ulaganja Srbije u Hrvatsku, ako se izuzme „Komtrejd“, simbolična i iznose oko 120 hiljada evra.
Prvi ulazak srpskog kapitala na tržište EU zabeležen je u Bugarskoj gde je „Delta“ preuzela 85 odsto kapitala drugog po veličini maloprodajnog lanca „Pikadili“. Među prvih deset zemalja u koje je uložen kapital iz Srbije nalaze se i SAD, Rusija, Lihtenštajn, Ukrajina i Mađarska. Izuzev za Rusiju u kojoj, poznato je, fabrike imaju „Hemofarm“ i „Sintelon“, detalje o ulaganjima u ostale navedene zemlje nismo uspeli da saznamo. Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) raspolaže samo podacima Narodne banke koja, opet, registruje samo tokove novca, ali ne i podatke o konkretnim ulaganjima. Iako ljubazna, od pomoći nam nije bila ni Jelena Marjanović, sekretar za ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, kao ni brojni sagovornici sa kojima smo razgovarali u Privrednoj komori Srbije.
Milan Kovačević veruje da je haos smišljen jer mnogima ne odgovara da se ovi podaci objave. On kaže da je nekada postojao registar zaključenih ugovora naših firmi u inostranstvu, ali on nikada nije postao dostupan javnosti.
- Svako otvaranje kancelarije u Njujorku ili nekom drugom gradu registruje se kao ulaganje. Takođe, ulaganjem se smatra i kupovina nekretnina, ali i kupovina akcija. Treba, međutim, imati u vidu da su mnogi naši biznismeni u Srbiji siromašni u poređenju sa bogatstvom koje poseduju, na primer, na Kipru - kaže Kovačević koji tvrdi da su ulaganja kapitala iz Srbije u inostranstvo mnogo veća od podataka koje beleži zvanična statistika.
http://www.naslovi.net/search.php?q=tel ... _option=on